Sarajevo, 12. oktobar/listopad 2006.


173. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:


PODRŠKA IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZMIRENJU
OBAVEZA PO OSNOVU RAČUNA STARE DEVIZNE ŠTEDNJE

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, razmatrala i prihvatila mišljenje Federalnog ministarstva finansija o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje koji je, kao radni tekst, pripremila radna grupa Ministarstva finansija i trezora BiH. Pomenute izmjene i dopune, u čijoj je pripremi učestvovalo i Federalno ministarstvo finansija, inicirane su Zaključkom Vijeća ministara BiH od 27.04.2006.godine, a u vezi Zaključka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH od 13.3.2006. godine, s ciljem da se obezbijedi veći broj izvora za finansiranje obaveza proisteklih iz Zakona i skrati rok za izvršenje obaveza prema deviznim štedišama.

Ocijenjeno je da se radni tekst predloženih izmjena i dopuna može podržati, s tim što Federalno ministarstvo finansija smatra, što je i prijedlog Federalne vlade sa današnje sjednice, da se rokovi vezani za podnošenje zahtjeva za verifikaciju i okončanje procesa verifikacije stare devizne štednje produže za dva mjeseca zbog kašnjenja početka verifikacije u Federaciji BiH.

SAGLASNOST NA PRAVILA O POSTUPKU DODJELE KONCESIJE

Vlada FBiH je razmatrala i dala saglasnost na dva dokumenta Komisije za koncesije FBiH, odnosno na pravila o postupku dodjele koncesije i o utvrđivanju koncesione naknade.

Prvim se dokumentom definiraju pravila i postupak podnošenja zahtjeva za dodjelu koncesije, način rada, sastav, sjednice i broj članova Komisije, koncesiona naknada, zaključivanje ugovora o koncesiji, kao i prestanak i raskid tog ugovora, nadzor i provjera rada koncesionara, kao i druga pitanja iz ove oblasti.

Pravilima su, također, precizirane odredbe Zakona o koncesijama koje se odnose na javni poziv potencijalnim ponuđačima i samoinicijativne ponude, kao načine na koji se dodjeljuje koncesija na korištenje.

Prema pravilima o utvrđivanju koncesione naknade, koncesionar za dodijeljenu koncesiju plaća naknadu u skladu sa ugovorom. Naknada mora biti izražena u određenom novčanom iznosu i sastavni je dio ugovora o koncesiji. Ona se sastoji od naknade koja se plaća jednokratno kod zaključenja ugovora i predstavlja naknadu za pravo korištenja prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa i godišnje (tekuće) naknade koja se obračunava od prihoda ostvarenih korištenjem predmeta koncesije i naplaćuje se za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.

Osnov za utvrđivanje jednokratne koncesione naknade je ukupan iznos investicije koja se planira realizirati ili nabavna vrijednost postojećih predmeta koncesije iskazana u poslovnim knjigama pravnih lica koji se već koriste, odnosno ukupan projektovani prihod za vrijeme ugovora o koncesiji. Njena visina ne može biti manja od 1,5 posto ukupnog iznosa planirane investicije.Osnovica za tekuću godišnju naknadu je ukupan projektovani godišnji prihod iz studije ekonomske izvodljivosti i prihod ostvaren od obavljanja koncesione djelatnosti prikazan u glavnoj i pomoćnim knjigama koncesionara, a koji je potvrđen revizijom finansijskih izvještaja i nadzorom i provjerom koncesionara od strane neovisnog revizora. Ova naknada ne može se ugovoriti manje od 1,5 posto od iznosa utvrđenog projektovanog godišnjeg prihoda.

SAGLASNOST NA CJENOVNIK USLUGA MEDICINSKOG VJEŠTAČENJA

Federalna vlada je dala saglasnost na Cjenovnik usluga medicinskog vještačenja koji je utvrdio Upravni odbor Instituta za medicinsko vještačenje.

Njime se određuje raspon naknada za izvršene usluge medicinskog vještačenja prema njihovoj vrsti, a ugovorom između Instituta i korisnika usluga se utvrđuje visina konkretne naknade za pojedinu uslugu vještačenja.

Cjenovnikom su obuhvaćene usluge medicinskog vještačenja za potrebe korisnika u penzijskom i invalidskom osiguranju, socijalnoj, dječijoj i invalidskoj zaštiti, boračko-invalidskoj zaštiti i odbrani, kao i drugim oblastima koje se obavljaju na zahtjev suda, drugih pravnih i fizičkih osoba.

Predviđeno je da se sa pravnim osobama na području BiH sklope odgovarajući ugovori koji regulišu međusobne odnose i način plaćanja izvršenih usluga.

Danas su donesene i odluke o uslovima i kriterijima za imenovanje direktora, te članova Upravnog i Nadzornog odbora Instituta za medicinsko vještačenje.

O FINANSIRANJU ODRŽAVANJA ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ZA 2005. GODINU

Vlada FBiH je dala saglasnost na Odluku Nadzornog odbora JP Željeznice BiH o usvajanju konačne situacije izvršenih radova po osnovu Ugovora o finansiranju održavanja željezničke infrastrukture za 2005. godinu. Ova odluka je pripremljena u skladu sa obavezom iz Zakona o izvršenju Budžeta, prema kojoj se Vlada obavještava o utrošenim sredstvima transfera.

Odlukom se konstatuje da su JP Željeznice BiH d.o.o. Sarajevo za izvršenje planiranih radova na održavanju željezničke infrastrukture u 2005. godini, u skladu sa Zakonom o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja, stvorile troškove u iznosu od 37.336.955,30 KM. Iz sredstava Budžeta FBiH u ove svrhe je osigurano 19.550.000 KM koje su u skladu sa Ugovorom Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP Željeznice BiH o finansiranju održavanja željezničke infrastrukture, namjenski utrošene.

DOPUNA ODLUKE O UTVRĐIVANJU OPĆEG INTERESA ZA
IZGRADNJU SANITARNE REGIONALNE DEPONIJE U OPĆINI LUKAVAC

Federalna vlada je, na današnjoj sjednici, dopunila Odluku o utrđivanju općeg interesa za izgradnju sanitarne regionalne deponije u općini Lukavac, čime je omogućeno da se utvrdi opći interes i za katastarske čestice zemljišta u južnom dijelu deponije za koje to ranije nije učinjeno. Donošenje ove odluke je neophodno kako bi se, u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, pravno valjano izvršio prijenos prava raspolaganja na zemljištu sa državnog preduzeća Rudnici “Kreka” d.o.o. Tuzla na JKP “Regionalna eko deponija” i tako omogućilo nastavljanje aktivnosti na izgradnji ovog značajnog objekta.

ODLUKA O IZMJENI STATUTA AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FBiH

Vlada FBiH je dala saglasnost na Odluku o izmjenama Statuta Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH koju je donio Upravni odbor Agencije. Ovim izmjenama izvršeno je usklađivanje sa odredbama Zakona o agenciji za privatizaciju, a odnose se na brisanje odredbi o dužini mandata direktora i zamjenika direktora Agencije.

PRIHVAĆENA PONUDA HERCEGOVAČKE BANKE

Na današnjoj sjednici Vlada FBiH donijela je Odluku o prihvatanju ponuđene opcije sadržane u Javnom pozivu za prijenos i isplatu depozita deponentima i štedišama Hercegovačke banke d.d. Mostar u Privremenoj upravi. Federalna vlada, koja i sama potražuje 22.955.392,39 konvertibilnih maraka proračunskih sredstava deponiranih kod ove banke, suglasna je prihvatiti drugu opciju iz ponude od 6. srpnja/jula 2006. godine sadržanu u Javnom pozivu za prijenos i isplatu depozita deponentima i štedišama Hercegovačke banke.

Ta opcija podrazumijeva gotovinsku naplatu od 12 posto zatečenog depozita, suglasnost da 18 posto zatečenog depozita bude oročeno kod VABA banke na rok od tri godine uz fiksnu godišnju kamatu od pet posto, a 30 posto na pet godina uz šestpostotnu kamatu.

PODRŠKA OSNIVANJU FONDA ZA JAVNU UPRAVU

Vlada Federacije BiH je podržala tekst Memoranduma o razumijevanju za uspostavljanje Fonda za reformu javne uprave koji su inicirale neke evropske zemlje, kao što su Velika Britanija, Švedska i Holandija, uz potporu Evropske komisije. Cilj formiranja ovog fonda je osiguranje sredstava neophodnih za tehničku pomoć i podršku u provedbi Strategije za reformu javne uprave, koju je još ranije usvojila Vlada FBiH. Inače, Strategija reforme javne uprave je jedan od uvjeta za realizaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom.

JAVNI PRIHODI: ZA OSAM MJESECI 3,19 MILIJARDI KM

Ukupno naplaćeni i raspoređeni javni prihodi na teritoriju Federacije BiH u prvih osam mjeseci 2006. godine po osnovu svih vrsta prihoda, odnosno poreza, taksi, posebnih naknada, doprinosa i ostalih prihoda, iznose 3,194 milijardi KM, što predstavlja godišnji rast od jedanaest  posto ili 312,3 milijuna KM.

Kako se kaže u danas usvojenoj Informaciji o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za razdoblje siječanj/januar - kolovoz/august, najveći dio ukupno naplaćenih prihoda, po 34 posto, pripao je kantonalnim proračunima i vanproračunskim fondovima (PiO/MiO i zavodima zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja). Proračunu Federacije BiH je pripalo 21 posto, a općinski proračuni i drugi korisnici su dobili jedanaest posto naplaćenih sredstava.

Ukupno ostvareni prihodi federalnog proračuna, bez sredstava financiranja i granta, u ovom razdoblju iznose 656, 8 milijuna KM.

Pritom, porezni prihodi su ostvareni u iznosu od 502,8 milijuna KM, a u okviru toga prihodi od neizravnih poreza iznose 469,1 milijun KM i odnose se na prihode sa Jedinstvenog računa, dodijeljene federalnom proračunu raspodjelom sa Posebnog računa za raspodjelu prihoda korisnicima.

Prihodi od poreza na dobit imaju 34 posto veće ostvarenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznose 32,1 mil. KM.

U posmatranom razdoblju je vidljivo kako su porezni i neporezni prihodi izvršeni s deset  posto više ili za 57,3 milijuna KM više u odnosu na plan.

U kantonima, naplata javnih prihoda i dalje bilježi rast. Ukupno ostvareni i raspoređeni javni prihodi od poreza, naknada, taksi, novčanih kazni i neporezni prihodi iznose 1,37 milijardi KM i viši su za 19 posto ili za 219,9 milijuna KM u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, pri čemu je najveći rast (44 posto) ostvaren u Livanjskom, a najmanji (jedanaest posto) u Sarajevskom kantonu. U apsolutnim iznosima, Sarajevski kanton je prvi sa naplaćenih  više od 470 milijuna KM.

Fondovi (mirovinski, zdravstveni i za neuposlene) su ostvarili, u prosjeku ,13 posto bolje rezultate nego u osam mjeseci prošle godine.

O PORAVNANJU DUGOVANJA IZMEĐU BiH I RUSKE FEDERACIJE

Vlada Federacije BiH podržava način alokacije duga prema Ruskoj Federaciji sadržan u Informaciji koja se odnosi na dugovanja naše zemlje za isporučeni zemni plin, odnosno na klirinška dugovanja Ruske Federacije prema Bosni i Hercegovini.

Stoga je Federalna vlada danas ovlastila svoje predstavnike u Povjerenstvu koje se bavi pitanjem dugovanja da zastupaju rješenja po kojima bi dug za isporučeni plin bio riješen poravnavanjem međusobnih potraživanja i obveza između dviju zemalja.

Od Vijeća ministara BiH Vlada FBiH traži da odmah izvijesti Rusku Federaciju kako se dugovanje ne može rješavati parcijalno, odnosno po entitetima, već isključivo s državom BiH. Tek nakon postizanja takvog sporazuma može doći do realiziranja isplate 20,4 milijuna dolara od strane Ruske Federacije putem isporuka roba.

Federalna vlada smatra  kako, u slučaju postizanja dogovora Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije, Parlamentarna skupština BiH i entitetski parlamenti trebaju donijeti poseban zakon o dugu i načinu realiziranja obveza.

Kada se uzme u obzir dugovanja BiH za isporučeni plin, odnosno klirinško dugovanje bivšeg SSSR-a prema bivšoj SFRJ, u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, ostaje obveza ruske strane od 20,4 milijuna dolara.

FINANSIJSKE ODLUKE

Vlada FBiH je donijela dvije odluke kojima se odobrava izdvajanje budžetskih sredstava, kao učešće Vlade u projektima koje finansira međunarodna zajednica. Tako je 308.450 KM odobreno za sufinansiranje Projekta IFAD “Razvoj stočarstva i ruralnog finansiranja” u četvrtom kvartalu ove godine, a 262.500 KM za sufinansiranje Projekta “Upravljanje čvrstim otpadom” u trećem kvartalu 2006. godine.

* * *
Sjednica Vlade FBiH završena je u 13.30 sati.